Sigurno postoje brojni razlozi zašto je Rijeka jedini hrvatski grad koji ima čak tri muzeja u Italiji: Arhiv i povijesni muzej Rijeke u Rimu, D’Annunzijev Vittoriale na Lago di Garda, te Muzej dalmatinske, riječke i istarske kulture u Trstu. Da bi se spoznala ljepota ovog grada izrazito komplicirane povijesti treba polako upijati utiske i uzeti nekoliko dana za šetnje i istraživanja, za spuštanja do mora, ali i uspona do Trsatske gradine i crkve Gospe Trsatske.
Irac – i hrvatski domoljub! – Laval Nugent, jedan od samo tri feldmaršala Habsburške monarhije sredinom 19. stoljeća, obnovio je stari frankopanski kaštel i u njemu utemeljio prvi muzej u Hrvatskoj 1843. s djelima Leonarda da Vincia, Giorgionea, Tiziana, Paola Veronesea, Tintoretta… – od kojih je osamdesetak sačuvano u Pomorskom i povijesnom muzeju (Guvernerova palača). U kaštelu su i dva metalna Zmaja koja je izradio Anton Dominik von Fernkorn, najveći kipar konjanika 19. stoljeća.
S druge stane, crkva Gospe Trsatske, nezavisno od svoje skromne arhitekture, jedna je od najvažnijih u katoličanstvu, zahvaljujući predaji da je sagrađena na mjestu gdje je neko vrijeme stajala kućica iz Nazareta, koju su anđeli prenijeli iz Svete zemlje, a u kojoj je arkanđeo Gabriel navjestio Bogorodici da će roditi Krista! Danas je Sveta kućica u Loretu, nedaleko Ancone, a nad njom je sagrađena velebna crkva.
U riznici crkve svetog Vida moguće je, pak, vidjeti neobičnu krunu od morčića (crnčića s turbanom), tipičnog riječkog nakita.
Riječko kazalište projektirali su bečki arhitekti Fellner i Helmer, kao jedno od 53 svoja kazališta, a u njemu je moguće vidjeti i uljane slike Gustava Klimta, tvorca secesije. U tom kazalištu nastupala je i božanstvena Sarah Bernard, a tu je i D’Annunzio recitirao stihove iz svoje Lađe još 1907. godine.
Rijeka nema velikih trgova, zbog svoje dužobalne izduženosti, no ima Korzo, glavnu riječku šetnicu, gradsku žilu kucavicu. Stotine trgovina, robnih kuća, mnoštvo kafića i restorana čine ovo mjesto ugodnim za zabavu i relaksaciju.
Luku je projektirao Francuz Pascal, autor luka u Marseilleu i Trstu.
Godine 1912. iz Rijeke je isplovio putnički brod Carpathia, na redovnoj liniji za New York i – stjecajem okolnosti – došao prvi spašavati putnike s tek potonulog Titanica! Iz te, najpoznatije svjetske pomorske katastrofe, sačuvan je i prsluk za spašavanje sa zlosretnog broda, koji je pohranjen u Pomorskom i povijesnom muzeju.
Danas se luka, pa i cijeli grad, mogu doživjeti i s dva kilometra dugog lukobrana-šetnice, koji je izvorno nosio ime carice Marije Terezije.
